Aktivnosti

/2016

Zaštićena područja moraju biti pokretač razvoja
08/09/2016

Leon Kebe, program menadžer  projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ u WWF Adria

Šumar po struci, Slovenac Leon Kebe pridružio se WWF-u 2012. godine i zauzeo kormilo projekta „Parkovi Dinarskog luka“, čiji je cilj bio povezati zaštićena područja u regiji. Danas, četiri i pol godine kasnije, Leon priznaje da je spomenuti projekt bio „mačji kašalj“ naspram trenutačnog projekta koji vodi. „Zaštićena područja za prirodu i ljude“, iako je nastao na rezultatima „Parkova Dinarskog luka“, puno je šira i opsežnija priča, makar joj cilj i ne izgleda tako nedostižan…

  • Rezultati koje smo postigli kroz projekt 'Parkovi Dinarskog luka' mnogo su veći od onoga što smo svi zajedno očekivali. Projekt koji sada vodim puno je veći, mnogo više ljudi na njemu radi, puno je aktivnosti na terenu i najveća je poslovna priča koja mi se dogodila. Najveći mi je izazov podijeliti informacije u zaista velikom timu - ima nas preko 20 u šest zemalja, kao i motivirati ljude da jednako doprinose svim dijelovima projekta.

Koji su glavni ciljevi projekta?

  • Glavni je cilj da zaštićena područja budu prihvaćena kao pokretač razvoja. Naravno da su zaštićena područja uspostavljena zbog očuvanja prirode, no ona su neophodna i za održivi razvoj zbog kojeg se lokalna zajednica mora uključiti u proces odlučivanja u zaštićenim područjima. Dodatni izazov je taj što zaštićena područja trebaju sebe početi shvaćati kao pokretača razvoja, a brojna to ne shvaćaju. Također želimo postići da ljudi koji donose odluke iskazuju veću odgovornost prema očuvanju prirode te da tako donose bolje političke odluke vezano uz zaštićena područja i ekološku mrežu Natura 2000.

Kada biste morali izdvojiti neka zaštićena područja u regiji koja bi mogla najbolje služiti kao primjer drugima, koja biste područja izdvojili?

  • Svaki park ima nešto što je dobro i što se može upotrijebiti kao primjer dobre prakse za druge… Uz dobru razmjenu informacija možemo postići jako puno u svim zaštićenim područjima regije.

Koja je uloga mreže Parkova Dinarida u vašem projektu?

  • Parkovi Dinarida – mreža zaštićenih područja Dinarida su partner na projektu preko kojega bi sva zaštićena područja u regiji trebala saznati što se sve radi u našem projektu. Parkovi Dinarida su preuzeli komunikacijske kanale iz našeg projekta „Parkova Dinarskog luka“ te će putem njim sve informacije slati svojim članovima. Također, oni su ti koji će uvidjeti ako među zaštićenim područjima u regiji postoje neki parkovi koji bi mogli razviti projekt na zajedničku temu, neku prekograničnu suradnju i slično. Nakon završetka projekta asocijacija treba preuzeti ulogu organizacije koja vodi razvoj upravljanja zaštićenim područjima u regiji.

Koja je najveća razlika između dva projekta o kojima pričamo?

  • U „Parkovima Dinarskog luka“ istraživali smo teren. Zaštićena područja među sobom dotad nisu surađivala, direktori se nisu poznavali… I to ne samo na razini regije, već u nekim slučajevima i unutar države! Nakon aktivnosti našega projekta, studijskih putovanja i konferencija, ljudi su se upoznali, shvatili su da nisu sami i da imaju slične probleme. Taj je projekt financiralo Ministarstvo vanjskih poslova Norveške, a u EU zemljama MAVA fondacija i ja im ovom prilikom zahvaljujem na tome što su nam omogućili da napravimo platformu na kojoj sada radimo. Sada, u projektu „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ provodimo manje terenske projekte pomoću kojih možemo pokazati primjere kako neki parkovi ili njihove zajednice mogu napraviti akcije koje će dokazati da su parkovi pokretači razvoja. Moram naglasiti da u sve elemente projekta uključujemo osiguravanje ljudskih prava čime u sve naše aktivnosti uključujemo žene i osjetljive skupine. To je sasvim novi pristup u projektima zaštite prirode.

Kako će se mjeriti jeste li u tome uspjeli?

  • Mjerit će se kroz socijalne i ekonomske dobrobiti: koliko se ljudi uključuje u aktivnosti i što lokalno stanovništvo ima od toga – u rekreativnom smislu, jesu li zdraviji, što dobivaju od prirode itd. Uz to, ljudi će kroz suradnju s parkom osjetiti i ekonomsku dobit. Ovo je početak takvog rada i nadamo se da ćemo njime dokazati da se dobrom suradnjom može imati dobit od iskorištavanja prostora u kojemu žive. Dok se ovo odnosi na one parkove u kojima provodimo naš terenski rad, s ostalim parkovima u regiji radit ćemo procjenu suradnje zaštićenih područja s lokalnim stanovništvom. Tako ćemo doznati kako je lokalna zajednica uključena u rad zaštićenog područja, odnosno kako lokalno stanovništvo surađuje s parkom. Po toj procjeni za svaki ćemo park pripremiti savjet kako mogu poboljšati tu suradnju.

Po čemu su specifični terenski projekti i kako je WWF odabrao zaštićena područja u kojima ih provodite?

  • Svaki se terenski projekt razlikuje i svaki ima različiti cilj. U NP Una želimo pokazati kako se u suradnji s parkom može bolje plasirati proizvode i stvoriti novu turističku ponudu, te zahvaljujući životu u zaštićenom području i bolje živjeti. U NP Sutjeska ističemo da je za lokalnu zajednicu bolje da se park bavi razvijanjem novih turističkih sadržaja, od ćega i zajednica i park imaju i socijalnu i ekonomsku dobrobit. To je znatno bolje od razvoja hidroelektrane od koje bi možda dva, tri čovjeka imala dobrobit. U Srbiji provodimo tri projekta: kroz forume dionika parkovima pomažemo okupiti zainteresirane strane koje mogu doprinijeti boljem upravljanju parka dok kroz edukacijski projekt, koji provodimo u pet zaštićenih područja., imamo obuku za učitelje kako bi čim bolje prenijeli sve važnosti zaštićenih područja djeci i tako na djecu djelujemo još u najranijoj dobi. Treći projekt u Srbiji je ujedno i prekogranični sa Crnom Gorom – u NP Tara i NP Biogradska gora provodimo projekt koji se temelji na promatranju medvjeda, kao i na izradi novog turističkog proizvoda od kojeg će i lokalna zajednica imati koristi jer će turisti ostati u parku, spavati u lokalnom smještaju, jesti domaću hranu… Ista ta lokalna zajednica treba shvatiti da je medvjed kojeg turisti mogu vidjeti stotine puta vrjedniji od onoga kojeg se ubije, što bi trebalo doprinijeti i smanjenju krivolova. Posljednji projekt je na Germiji na Kosovu. To je park koji je blizu Prištine, a naš se rad temelji na socijalnim dobrobitima: edukacija, rekreacija, naglasak na okolišu dobrom za zdravlje koji umanjuje stres itd. WWF je u prethodnom projektu radio analizu koja je pokazala gdje su najveći potencijali za ostvarenje pojedinih aktivnosti, pa smo tako birali parkove. Naravno, bilo je važno da i parkovi prepoznaju korist suradnje s nama.

Spominjete samo četiri zemlje, a WWF Adria, kao i Parkovi Dinarida, djeluje u osam. Što je sa zaštićenim područjima u Albaniji, Hrvatskoj, Makedoniji i Sloveniji?

  • Kroz terenske projekte radimo samo u spomenute četiri zemlje, no na nivou cijelog projekta radimo u svim zemljama kroz spomenutu procjenu rada zaštićenog područja s lokalnom zajednicom, te kroz naš rad na zagovaranju i politikama. Donor projekta je Sida, švedska razvojna agencija koja ne financira aktivnosti u zemljama članicama EU, pa su tako Hrvatska i Slovenija automatski izostavljene. U Albaniji pripremamo projekt koji ćemo početi provoditi u idućoj godini, a u Makedoniji još nismo pronašli pravog partnera, pa tako i nemamo konkretnije aktivnosti. Međutim, kao što sam rekao, rad s donosiocima odluka i onima koji na njih utječu nešto je što je okosnica rada WWF-a i svakako zauzima i dobar dio našeg projekta. Zahvaljujući financijama MAVA fondacije koja podupire rad WWF Adrije, to možemo raditi i u EU zemljama. Sida je ovaj projekt podigla na provedbeni nivo, a rezultati će biti opipljiviji. U ovom projektu primjenjujemo znanje stečeno u prošlom projektu. Procjena dobrobiti zaštićenih područja (PA BAT) koju smo provodili u prethodnom projektu poslužila nam je kao izvor informacija za osmišljavanje aktualnog projekta. Također, u tom smo projektu nekim zaštićenim područjima u regiji pomogli da dođu do Europskog certifikata za održivi turizam kako bi došli do veće promocije i poboljšali svoj rad i suradnju s lokalnom zajednicom.

Po čemu je regija Dinarskog luka posebna?

  • Gledamo li čitavu Europu, ističe se divnim rijekama, kršem, bezbrojnim otocima, divnom obalom i nevjerojatnom biološkom raznolikošću. Također, ima i raznoliku kulturnu baštinu, gostoljubive ljude, izvrsnu i raznoliku kuhinju te ogroman potencijal za održivi razvoj.

Petra Boić Petrač, WWF Adria