Novosti

/2018

Kako su stare sorte jabuka Kozjanskog parka postale brend
11/01/2018

Sunčano novembarsko jutro bez gužve na granici Hrvatske i Slovenije.„ Putujete turistički?“ upitao je policajac na granici, gledajući pasoše. „ Ne, idemo da radimo priču o Prazniku jabuka“, odgovorismo. „ A, idete u Kozjanski. Molim vas prenesite, da im je sok od jabuka izvanredan!“ „Sa zadovoljstvom“, obećasmo.

Nakon granice, poslednja stanica nakog dugog  puta  od Crne Gore do Slovenije bila je lokalna gostiona. Nakon kafe, upitali smo konobara da nam preporuči neki desert. „ Imamo delikates štrudlu od domaćih jabuka iz Kozjanskog parka!“, odgovori. „ A kakve su to domaće jabuke?“, upitasmo. „Vjerujte ima ih preko 100 različitih vrsta. Ako imate vremena, podjite do Kozjanskog parka i uvjerite se. Park je jako blizu. Upravo ovih dana su raspisali oglas za prodaju sadnica domaćih sorti“, pojasni  konobar.

Sa velikim očekivanjima dodjosmo smo do oznake Kozjanskog parka, pored koje je stajala tabla „Slovenia Green park“, gdje nas je uz osmijeh dočekao direktor mag. Teo Hrvoje Oraščić, sa saradnicom mag. Valerija Slemenšek, koju je predstavio kao „spiritus movensom“ Praznika Kozjanske jabuke.

Uz sok od jabuka počinje priča, čiji su počeci vezani za 1999. Naime, poslednje godine prošlog milenijuma  u Sloveniji počinje nacionalni projekat  obnove tzv„travnjačkih voćnjaka“ sa starim sortama , koji je svoj najveći uspjeh doživio upravo u Kozjanskom parku, iako tada ni na ovom  području nije bilo mnogo domaćih sorti. Kada je počela priča o Kozjanskim jabukama bila je bitna ideja,  kako povezati ono što je od prirode već bilo dato na tom prostoru, tj. kako travnjačke voćnjake oblikovati u priču koja će biti primaljiva za lokalnu zajednicu, a u isto vrijeme imati osnovu  u zaštiti  prirode. To nije bio nimalo lak zadatak. Počeci su bili jako skromni, prisjeća se Teo:„Istrajnošću, predanošći i uvjerenjem da je to dobra ideja i da se vrijedi potruditi za tu ideju, uspjeli smo da uvjerimo i privučemo i lokalnu zajednicu i širu javnost. A u pozadini svake uspješne priče mora da postoji dobar i motivisan tim.“

Prvih  godina na Prazniku Kozjanskih jabuka  bilo je samo od 8 do 10 izlagača, koji su besplatno dobijali štandove za izlaganje, tako da je zainteresovanost bili minimalana. Deceniju i po kasnije  pred 16 000 posjetilaca predstavilo se 170 izlagača,  (to je maksimalan broj koji može da se smjesti na glavnom trgu u Podsredi). Čak 50 izlagača ostalo je na čekanju.

„Sa ove vremenske distance možemo reći da je program prevazišao sva moguća očekivanja“, s ponosom ističe Slemenšek.

Iako se Praznik održava polovinom oktobra, interesovanje i rezervacije štandova počinju već u maju. Sa organizacijom se već počinje u avgustu.

Sinergija parka i lokalnih proizvođača

Travnjački voćnjaci u Kozjasnksom su ujedno i NATURA 2000 područje,  jer se na ovom prostoru parka štite ptičije vrstee bitne za Evropu, kao i životna sredina. Jedna od tih ugroženih vrsta jeste  djetlić vijoglavka (Jynx torquilla), koji voli da gradi svoja gnijezda u krošnjama starijim stablima voćaka. Upotreba pesticida i insekticida diretno bi ugrožavala tu vrstu. Ona je ujedno i simbol travnjačkih voćnjaka. Sledeća simboiza travnjačkih voćnjaka i biodiverziteta, jesu hoteli za insekte. S obzirom da je bez oprašivanje nema  ekološke hrane, njegovanje insekata oprašivača je esencijalno za proivodnju “zelene“ hrane. 

„Da bi povećali svijest lokalne zajednice o značaju održavanja voćnjaka za biodiverzitet, u smislu povećanja populacije ptica,  insekata koji vrše oprašivanje, osnovana je „Genska banka“ starih sorti. U okviru nje Kozjanski park svake godine proizvede oko 2 500 sadnica domaćih sorti jabuka, za proizvodjače sa njihovog područja“, kaže Slemenšek. To je i glavni razlog ekspanzije uzgajanja starih sorti na ovom području. Osim sadnog materijala,  park pruža i tehičko stručnu pomoć. Svake godine održavaju se radionice, na kojima se pripadnci lokalne zajednice obučavaju za rezidbu jabuka. „Radionice su jako dobro posjećene, jer se uz učešće 40 predstavnka, uvijek se traži mjesto više.  Stručna služba parka vrži rezidbu voćaka na terenu,  za starije ljude koji nisu u mogućnosti da održavaju zasade starih sorti  na svojim imanjima“, objašnjava Slemenšek. Dodaje kako je vlasnicima voćnjaka na raspolaganju  i cijela linija za proizvodnju soka od jabuka, koju je Kozjanski park  dobio u okviru Intereg projekta projekta 2009.  I za tu uslugu ne plaćaju nadoknadu, samo troškove za ambalažu.

S obzirom da park nema dovoljno svojih travnjačkih voćnjaka,  otkupljuje se komplet  tržišni višak od lokalnih proizvođača starih sorti, jer je potražnja sa sokom od jabuke, mnogo veća od ponude. Razlog tome je što stare sorte jabuka ne radjaju svake godine. Prošle godine park je kupio 3 i po ha zemlje na kojoj je zasađeno oko 200 sadnica, kako bi imali i svoj travnjački voćnjak.

Tajna starih voćnjaka

Stari voćnjaci su i u prošlosti bila specifičnost Kozjanskog parka. „Uprava parka, samo je prepoznala važnost tih starih voćnjaka sa stanovišta zaštite prirode, započela program proivodnje voća bez upotrebe mineralnih djubriva, pesticida i insekticida. Proizvodiš voće, a čuvaš „krajinu“, navodi direktor Oraščić. Stare sorte su puno otpornije na bolesti, i zahvaljujući tome mogu da prežive i rađaju bez upotrebe hemijske zaštite. Zbog izostanka pesticida i insekticida, njihov plod  nije izgledan, ali je zato ukus neprevaziđen. „Njihova tajna zapravo je u u bogatsvu mikroelementima. Zato su potrošači u regionu parka zahvaljujući starim sortama jabuka su i uvjereni da ono što je lijepo, nije uvijek i zdravo. Zahvaljujući redovnoj kontroli uzoraka zemlje, voća i plodova, potrošači imaju povjerenje da kupuju 100% ekološke jabuke i sokove“, objašnjava  Oraščić. Sok koji proizvodi Kozjanski park nema vještačke arome, pojačivača ukusa, konzervansa. I sa obzirom da je pasterizovan, može da rok upotrebe je do godinu dana.

Svi proizvodjači soka koji na tradicionalan način proivode sok od starih sorti, mogu dobiti zaštitni žig Kozjanskog parka „Sožitje“ (suživot), kao garanciju kvaliteta. Ista stvar je i sa ne manje popularnim proizvodom od soka, a to je štrudla.

Titula Carjevič

Svake godine stručna komisija ide na teren i ocjenjuje u kakvom stanju se nalaze voćnjaci jabuka. Vlasnik najboljeg voćnjaka sa starim sortama jabuka dobija ponosnu titulu „ Carjevič“, koja je dobila ime  po jednoj do najpoznatijih sorti jabuka. Po prvi put, ime Carjevič dodijeljeno je 2009. godine u sklopu IPA projekta - Prekogranična saradnja Slovenija - Hrvatska 2007.-2013., pod nazivom "Od vijoglavke do soka ".

Ove godine stručna komisija je dodijela najveći broj bodova voćnjaku Franca Stegenšeka iz Dobleščiča, koji je postao deveti po redu nosilac titule Carjevič. Već na putu prema ovogodišnjm Carjeviču vidimo brojne voćnjake sa starim zasadima. Interesovalo nas je kako je Franc dobio titulu najbolji od najboljih.

„Uzgajanje voća kod nas je porodična tradicija i već decenijama glavni izvor prihoda na imanju veličine nešto većem od 2 hektara, na kojem rastu mnoge stare sorte jabuka Neke od njih su starijie od 100 godina. Komplet imanje sa  proizvodnjom i preradom voća već dvadeset godina uključeno je u organsku kontrolu. Brojne ekološke niše u voćnjaku, kojima se održava ekološ bez upotrebe hemikalija, daje mogućnost života za brojne organizme, u prvom redu insekte i ptice“

Franc Stegenšek, koji na svom imanju, živi sa suprugom Zofko, od početka aktivno učestvuje u  sprovođenju projekta revitalizacije travnjačkih voćnjaka u Kozjanskom parku. Bio je jedan od osnivača Udruženja Kozjanske jabuke. Upravo na njegovom voćnjaku  izvedene su prve replike starih sorti u Kozjanskom. Svoje bogato znanje osim rada na imanju, dopunjavao je učestvovanjem na stručnim radionicama koje organizuje Kozjanski park, te edukativnim posjetama. Svake godine aktivno učestvuje kao izlagač u okviru Praznika Kozjansko jabuke sa  bogatom ponudom jabuka.

Za Franca dodijeljena titula Carjevič znači veliko prizanje za njegov rad i trud, ali i podsticaj za dalje održavanje voćnjaka sa starim sortama, sa željom da svoje bogatstvo prenese u nasleđe.

 „Praznik Kozjanskog jabulka“

Kao krovni rezulat  promocije travnjačkih voćnjaka za zaštitom prirode u pozadini nastao je Praznik Kozjanske jabuke, koji je vremenom postao najposjećeniji dogadjaj zaštite životne okoline u Sloveniji. Jedna od tajni uspjeha ovog praznika, jeste činjenica da ga je lokalna zajednica prihvatila kao svoj događaj. Naime, kao izlagači  prioritet imaju  lokalni proizvođači koji se bave isključivo uzgajanjem starih  sorti jabuka. Nakon njih prednost imaju proizvodjači sa biosfernog područja, pošto se područje Kozjasnkog nalazi i pod UNESCO zaštitom biosfere, a nakon njih na red dolaze proizvodjači sa šireg područja Slovenije. Uslov je sve izlagače je posjedovanje sertifikata o ekološkoj  proizvodnji.

Još jedna jako bitna komponenta „Praznika Kozjanskog jabulka“, jeste očuvanje tradicionalnog nasljeđa ovog kraja, kad je u pitanju kultura, zanatstvo, edukativne radionice za djecu, predstave na kojima kao glumci nastupaju lokalci, lokalni recitatori, izložba starih sorti jabuka, zatim leptira, sportske manifestacije, cjelodnevni pohod po travnjačkim voćnjacima sa lokalnim planinskim društvom,  ali i prezentacija inovativnih  rješenja u poljoprivredi. Praznik ima i izutenu medisjku pokrivenost. Samo ove godine RTV Slovenija snimila je dvije turističke emisije, od kojih je jedna najgledanija na nacionalnom medijskom prostoru pod nazivom „Najljepše“ .

Važnost Praznika, koji  se tradicionalno održava drugog vikenda oktobra, prepoznali su i najveći zvaničnici Slovenije, predsjednik, ministri za privredu, poljoprivredu, šumarstvo i hranu, predstavnici privrednih subjekata, gradonačelnici,... koji svake godine tradiocionalno gostuju na otvaranju.

Za doprinos razvoju lokalne zajednice, na 15 izdanju Praznika Kozjankse jabuke, park je nagradjen najvećim priznanjem Opštine Kozje, „Zlatnim grbom“.

U velikoj mjeri upravo ovaj Praznik je postigao ono što većina zaštićenih područja nema,  ujedninjenje tj. sinergiju lokalne zajednice i samog parka.

Uspješan model iz Kozjanskog nastavio je i Krajinski park Goričko iz Slovenije. Osim u Sloveniji, ovaj model kopiran je u susjednoj Hrvatskoj, u opštini Desinić, koja uz pomoć Kozjanskog parka, organizuje Dane jabuka. , zatim društvo Koprivnice iz Hrvatske, koje takodje u saradnji sa ovim parkom, organizuje Dane jabuka. Postoji saradnja i sa JU Za zaštitu prirodnih vrijednosti Krapinsko zagorske županije koja iz Kozjanskog nabavlja sadni materijal za stare sorte jabuka. Praznik se sa svojom maskotom predstavlja na brojnim sajmovima i izložbama  u Sloveniji i inostranstvu.

Uprava parka zajedno za lokalnim proizvođačima nakon 17 godina upornog rada može da bude ponosna na postignuto. Umjesto zapuštenih voćnjaka kao na kraju prošlog vijeka, danas jabuke rastu u travnjačkim voćnjacima - najvažnijim zaštićenim staništima u Kozjanskom parku, koje su životno stanište određenih vrsta ugroženih ptica. Zbog njih su uključeni u Natura 2000 u skladu sa Direktivama o pticama i staništima.

Stare sorte jabuka uzgajane na travnjačkim voćnjacima postale su  simbol zaštite prirode, nasljeđa slovenačkih predaka, prosperiteta, zdrave hrane, identifikacije mještana sa zaštićenim područjem a ujedno i simbol prepoznavanja zaštićenog područja Kozjanskog parka.

Ljubiša Pejović, Parks Dinarides