Novosti

/2018

Solila u Bokokorskom zalivu - Od deponije do specijalnog rezervata prirode (Projekat PA4NP)
01/03/2018

So je odvajkada bila jedna od najdragocjenijih životnih namirnica. Solila u zaleđu Tivatskog zaliva, na obodu Boke Kotorske više od hiljadu godina bila su izvor života i blagostanja za lokalno stanovništvo, jer je so u prošlosti bila jedna od najvrednijih roba na tržištu. Do prije jednog vijeka od proizvodnje soli na Solilima, živjelo je  više od 300 porodica. Poslednja berba dogodila se 1960. Od tada Solila polako padaju u zaborav. Nekadašnji ponos ovog područja, vremenom se pretvorio u deponiju. Ipak, pola vijeka nakon poslednje berbe soli, uviđa se značaj Solila. Ali ne zbog eksploatacije soli, već kao jedno od najznačajnijih staništa ptica i halofitne vegetacije na ovom području. Zavod za zaštitu prirode proglasio je 2008. godine Solila za specijalni rezervat prirode. Pet godina kasnije, Solila su stavljena na Ramsar listu. Iste godine upravljanje Solilima povjerava se  Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, koje je  tada po prvi put dobilo nadležnost za upravljanje  zaštićenim područjima u zoni morskog dobra, objašnjava biološkinja mr. Aleksandra  Ivanović, koja je u tom preduzeću  rukovodi Službom za održivi razvoj. U dogovoru sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, Opštinom Tivat, Lokalnom turističkom organizacijim Tivat, nastaje partnerstvo kako bi se jedno veliko smetlište privelo svojoj namjeni.

„.Naišli smo na zapušten prostor  na kojem su se nalazili razne vrste otpada od smeća  do deponija zemlje, šuta pa i sadržina septičkih jama, tako da je prvobitno izvršeno čišćenje cjelokupnog prostora, kao i postavljanje ograde na jednom dijelu rezervata. Zatim izvršena je kompletna rekonstrukcija 12 mostova, koji služe  za bezbjedno premošćavanje vodenih kanala. Time je ujedno formirana i šetališna, rekreativna staza u dužini od oko 2 km. Zatim postavljene su ulazne kapije, info punkt, informativne table, klupe, izradjene osmatračnice za posmatranje ptica, rekonstrukcija nasipa...„ objašnjava Aleksandra.

Njen kolega iz Službe zadužen za koordinaciju i praćenje uređenja i obnove Solila Vojislav Dragnić, kaže da je  JP Morsko dobro  do sada u sanaciju infrastrukture i uređenje rezervata  uložilo oko 200.000 eura. Dodaje kako je u  planu obnova pojedinih bazena za proizvodnju soli u turističke svrhe, kako bi se posjetiocima dočaralo kako se so proizvodila na tradicionalan način prije nekoliko vjekova. Tako će turisti iz Budve, Tivta i Kotora, tri grada koji gravitiraju oko područja Solila, imati priliku da dožive jednu novu ambijentalnu turističku ponudu, uz već postojeću ponudu posmatranja ptica i rekreativni turizam.

Velika pažnja usmjerena je i na monitoring stanja flore i faune, za koji se na godišnjem nivou izdvaja  i do  10 000 eura.

Solila su bila  poznata i po lovu na ptice. „Zahvaljujući uspješnoj saradnji sa nadležnim institucija, lov na području Solila konačno je  iskorijenjen“, sa ponosom ističe Vojislav.

Solila su ubrzo nakon uredjenja postala omiljeno mjesto lokalnog stanovništa za odmor i rekreaciju. Aleksandra naglašava  saradnju sa lokalnom zajednicom, kao još jedan uspješan segment razvoja Solila. „Značajna površina Solila, nalazi se u privatnom vlasništvu. Iz tog razloga ulaz u Solila je besplatan, kapija uvijek otvorena, i svi pripadnici lokalne zajednice su više nego dobrodošli„.

„Upravo od mještana smo naučili kako se to područje koristilo nekad, i prije nego bila šta uradimo na Solilima, prvo prodiskutujemo sa lokalnom zajednicom, a tek onda pristupamo izvodjenju radova. Mi smo od početka pozvali sve zainteresovane strane da učestvuju u ovom procesu zajedno sa nama. I od početka govorimo šta je naš plan i cilj sa rezervatom“, dodaje Vojislav.

Predstavnik lokalne zajednice i trenutno jedini zaposleni u rezervatu Aleksandar Brinić, navodi koliko se promijeno stav mještana od kad su Solila postala zaštićeni rezervat.

“ Umjesto kao lovci, danas mještani na ovo mjesto dolaze kao rekreativci. Za njih sad Solila imaju novo značenje, jer su naučili da poštuju taj prostor. Što se dublje ulazi u rezervat, sve je veći mir. A to je nevjerovatan osjećaj, posebno u jeku turističke sezone, kad turisti preplave cjelokupno primorje“

O privrženosti lokalne zajednice govori primjer od ljetos, kada je Aleksandar zajedno sa drugim mještanima spasio Solila od velikog požara, koji je prijetio da proguta ovo područje. I ne samo to, lokalna zajednica učestvovala je u sadnji vegetacije, kako bi se obnovio fond drveća stradalih u požaru.

Poseban  akcenat stavljen je na edukaciju. I tu svrhu redovno se organizuju radionice sa djecom iz osnovih škola iz Tivta, kojima se kroz igru, zabavu i predavanja, predstavlja  veliki značaj Solila na ovom području. Rezervat je mjesto na kojem se obilježava Dan močvarnih staništa, Dan planete Zemlje...Služba za održivi razvoj JP Morskog dobra na raspolaganju je svim obrazovnim institucijama u Crnoj Gori za organizovane posjete Solilima. U okviru jednosatne besplatne edukativne šetnje kroz Solila, posjetioci mogu da čuju interesantne priče i podatke o biodiverzitetu Solila: migratornim pticama, halofitnoj vegetaciji, kornjačama, ribama i rakovima koji nastanjuju rezervat, zatim o istorijskom razvoju na području, proizvodnji soli kroz vjekove, kulturnim vrijednostima i tradiciji ovog  kraja. Takođe, u okviru posjete rezervatu organizuje se i posmatranje ptica.

Vraćamo se na početak priče. Iz Morskog dobra su se potrudili da Solila prikažu, ne samo samo kao prirodno dobro, već kao i kulturno nasljedje. Zbog toga su uradili Studiju zaštite kulturne baštine Solila, tako da je u toku  procedura kod nadležnog  Ministartsva za proglašenje Solila kao kulturnog dobra. Time bi se i zaokružila uspješna priča koja govori na koji način se jedna deponija pretvorila u prirodni i kulturni biser.

 Ljubiša Pejović ,Parkovi Dinarida