Nacionalni park
Paklenica

osnovne informacije
natrag
površina

površina

95 km²

broj posjetitelja

broj posjetitelja

120.000

broj posjetitelja

godina osnivanja

1949

više

Lokacija

Nacionalni park Paklenica prostire se na jugu Hrvatske, na primorskoj padini južnog Velebita, na ulazu u kanjon Velike Paklenice s nadmorskom visinom od svega desetak metara, do zone najviših planinskih vrhova na 1757 metara. Zahvata površinu od 95 km2.

Istorija

Zakon o proglašenju šume Paklenica Nacionalnim parkom donijet je još 1949. Dopunjen je pola vijeka kasnije, 1997.
Park uživa i međunarodnu zaštitu kao rezervat biospfere MAB- UNESCO.

Priroda

Nacionalni park obuhvata najatraktivnije područje južne padine Velebita, zadivljujuće kanjone Velike i Male Paklenice. Kanjon Velike Paklenice dužine 14 km u svom najužem dijelu širok je svega 50 metara. S obje strane kanjona uzdižu se vertikalne stijene, od kojih su neke visoke i do 700 m. Kanjon Male Paklenice skromnijih je razmjera. Dug je 12 km, a u svom najužem dijelu je širok tek 10 m, dok se okolne stijene uzdižu do visine od 650 m. Za središnji dio Parka karakterističan je reljefni kompleks Borovnika i Crnog vrha, dok se južnim krajem prostire Borovnik, prozvan po šumi crnog bora. Najvisočije područje Nacionalnog parka Paklenica čini uski greben Velebita, širine od 1 do 3 km. Tu se nalazi najviša tačka Velebita, Vaganski vrh na 1757 metara. Na relativno malom području nalazi se izuzetno bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznovrstan biljni i životinjski svijet, atraktivni krajolici. Bogatstvo biljnog svijeta ogleda se u više od 1000 zabilježenih biljnih vrsta i podvrsta, od čega je 79 endemičnih. Karakteriše ga velika raznolikost, prisustvo reliktnih, endemičnih, rijetkih, zakonom zaštićenih vrsta, od kojih se veliki broj nalazi u Crvenoj knjizi biljnih vrsta Hrvatske, kao i na IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih biljnih vrsta. Faunu čini oko 250 vrsta ptica, 30 vrsta vodozemaca i gmizavaca, te više od 50 vrsta sisara. Od velikih vrsta na prostoru Parka može se sresti srna, jelen, divokoza, divlja svinja , smeđi medvjed , vuk, ris, lisica i divlja mačka. Među 254 vrste ptica, skoro polovina su gnjezdarice. Posebnu vrijednost Parku daju ugrožene i rijetke vrste ptica grabljivica kao što su: suri orao, orao zmijar i jastreb.

Znamenitosti

Nacionalni park Paklenica obiluje brojnim kraškim reljefnim oblicima, među kojima su vrlo značajni podzemni oblici, pećine i jame. Prvi pisani podaci o istraživanjima speleoloških objekata na području Parka datiraju još iz 19. vijeka. Obrađeni speleološki objekti izuzetno povećavaju vrijednosti Nacionalnog parka, budući da se radi o značajnim paleontološkim, arheološkim, biospeleološkim, turističkim i etnografskim lokalitetima. Vrlo vrijedna paleontološka nalazišta su Špilja u Zubu Buljme i Jama u Zubu Buljme. Tako je iz Jame u Zubu Buljme izvađena lubanja pećinskog medvjeda (Ursus spelaeus) stara oko 30 000 godina. U Pećini u Pazjanicama pronađeni su fragmenti keramike i kostiju koji ukazuju na boravak ljudi na tom prostoru još u Bronzano doba.

Turizam

Pješačenje je jedini način za stvarno upoznavanje i istinski doživljaj Paklenice. Na području Parka postoji više od 150 km staza i puteva: od turističkih, koji iz kanjona Velike Paklenice vode do pećine Manite peći, šumarske kuće „Lugarnice“ i planinarskog doma, do planinarskih staza koje vode do najviših velebitskih vrhova. Paklenica je najznačajniji hrvatski penjački centar, poznat i izvan granica Hrvatske. Posebnu draž ovom penjalištu daje i blizina morske obale, pa je Paklenička rivijera idealno mjesto za kombinaciju penjanja i sportova na vodi. Na pakleničkom penjalištu, postoji oko 400 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina (ocjene od 3 do 8b+), pa svaki penjač može pronaći ponešto za svoj užitak.

Povezanost

Do Nacionalnog parka se može doći iz nekoliko smjerova. Iz smjera Zagreba (235 km) najbrže je doći autocestom Zagreb-Split. Silazak s autoceste je na čvoru Maslenica, nakon čega se nastavlja 15 km magistralom u smjeru Rijeke. Ukoliko se dolazi iz smjera Rijeke, vozi se Jadranskom magistralom – državnom cestom D8 (182 km) ili autocestom Rijeka (A6) – Maslenica (A1) – 257 km. Iz smjera Splita najbrže je doći autocestom Split – Dugopolje (A1) –Maslenica (A1) -137 km. Najbliži aerodrom u Zadru, koji je od Starigrada-Paklenice udaljen samo oko pola sata vožnje, dobro je povezan sa svim većim gradovima Hrvatske i Evrope.

Kontakt:
Javna ustanova Nacionalni park Paklenica
Dr. Franje Tuđmana 14a, HR - 23244 Starigrad-Paklenica
Tel.: 00385 / 23 / 369-155, 369-202, 369 -803
Fax: 00385 / 23 / 359-133
E-mail: np-paklenica@paklenica.hr 
Web: www.np-paklenica.hr