Park prirode
Biokovo

osnovne informacije
natrag
površina

površina

195 km²

broj posjetitelja

broj posjetitelja

50.000

broj posjetitelja

godina osnivanja

1981

više

Lokacija

Neposredno uz morsku obalu planina Biokovo uzdiže se do najvišeg vrha Sveti Jure na 1762 metra, a dio je planinskog masiva Dinarida. Park prirode prostire se na površini od 19550 hektara. Nalazi se u južnom dijelu Hrvatske u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a obuhvata područje gradova Makarske i Vrgorca, te opšina Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora, Zagvozd, Zadvarje i Šestanovac.

Istorijat

Planina Biokovo, od prevoja Dubci kod Brela do prevoja Stupica iznad Gornjih Igrana, proglašena je 1981. godine Parkom prirode. Jedinstvena geomorfologija, osobita ljepota pejzaža, te izuzetna biološka raznolikost bile su presudne za njegovo proglašenje.

Priroda

Biokovo je dio planinskog masiva Dinarida i kao takvo ima smjer pružanja sjever zapad –jug istok. Sastav u nižim dijelovima prema moru i na suprotnoj zagorskoj strani čine pretežno eocenske fliške naslage, dok su viši dijelovi oblikovani u mezozoijskim karbonatnim sedimentnim stijenama. Podnožje središnjeg dijela Biokova je blago nagnuta zaravan, koja se od mora izdiže do visine od oko 300 m, a s obzirom da je oblikovana pretežno u fliškim naslagama plodna je i zelena.
Na taj «zeleni pojas» nastavlja se najimpresivniji dio stijena koje se izdižu u visinu oko 1000 m i kao fasada ograđuju Zagoru od Primorja. Povrh tih stijena pruža se regija koja ima oblik valovite visoravni, široka je oko 3-4 km: Karateriše je bogato razvijen kraški reljef - vrtače, škrape, kamenice, špilje, ledenice te jame od kojih su najdublje Mokre noge (-832) – četvrta po dubini u Hrvatskoj i Amfora (-788) – peta po dubini u Hrvatskoj.
U špiljama i jamama Biokova otkriveni su brojni fosilni ostaci iz mlađih geoloških razdoblja. Na prevoju Dubci, otkriveno je najznačajnije nalazište višeslojnih fosilifernih koštanih breča, a nastalo je na tektonskom kontaktu između gornjokrednih krečnjaka i eocenskih flišnih lapora. Paleontološkom analizom životinjskih kostiju i zubi sakupljenih iz koštanih breča, ustanovljeno je da se faunska zajednica s lokaliteta Dubci sastoji od 29 faunskih elemenata, što je čini najbogatijom faunskom zajednicom na području Dinarskog krša.
Biljni svijet Biokova izuzetno je zanimljiv i bogat. Prisutni su raznoliki oblici vegetacije, od mediteranske do planinske. Do sada je zabilježeno više od 1500 vaskularnih biljaka, među kojima je znatan broj endema i relikata. Životinjski svijet Biokova, iako još uvijek nedovoljno istražen, poseban je i raznolik, a takođe obiluje brojnim endemima i tercijarnim reliktima. Podzemna fauna Biokova posebno je zanimljiva, među više od 120 špiljskih organizama, čak je više od polovine endema, a od toga je 25 vrsta nađeno samo na Biokovu.

Znamenitosti

Na području Parka prirode Biokovo prisutni su brojni tragovi koji ukazuju na nekadašnji suživot čovjeka s planinom, kao i ostaci sakralnih objekata (crkvice, kapele i sl.) od kojih su neki dobro sačuvani. Brojni arheološki nalazi, praistorijske gomile, stećci, ostaci Napoleonove ceste, spomen-ploče, pastirski stanovi svjedoče nam o istoriji ovoga područja s bogatom kulturnom baštinom, te o životu minulih vremena, o običajima i načinima prilagođavanja stanovništva teškim uslovima života na ovoj lijepoj i surovoj planini.

Turizam

Unutar Parka nalazi se Biokovski botanički vrt Kotišina površine 16,5 hektara gdje se na jednom mjestu mogu vidjeti samonikle biljne vrste užeg i šireg područja Biokova. U Parku je moguće individualno i organizovano planinarenje, zahvaljujući mreži od 19 planinarskih staza, sa kojih se pružaju vidikovci sa predivnim pogledima: Sveti Jure na 1762 m, Vošac na 1422 m, Štrbina na 1338 m, Ravna vlaška 1228 m, Staza 897 m,. Osim planinarskih, postoje dvije edukativne staze “pod Vidovikom” "Putovima drevne Berulije", te pet pješačkih staza: Brela, Baška Voda, Makarska, Tučepi i Podgora. Vožnja biciklom predviđena je asfaltnom biokovskom cestom u dužini od 23 km, od ulaza u Park do najvišeg vrha Sv. Jure – 1 762 m nm, uz poseban oprez s obzirom da cesta ima samo jednu traku i da njome za vrijeme turističke sezone saobraća veći broj automobila, kombi-buseva i motocikla. Makadamska cesta Staza-Saranač dužine 8 km, kao i protivpožarni putevi u okviru Parka i u kontaktnim zonama pogodni su za brdski biciklizam. U parku postoji letjelište “Biokovo” namijenjeno za slobodno letjenje i paraglajding.

Povezanost 

Glavni cestovni ulaz u Park je u blizini grada Makarske (oko 30 km), središta Makarske rivijere, do kojeg se može doći automobilom ili autobusom.
Najbliži željeznički kolodvor nalazi se u Splitu, a najbliže aerodromi su: Split i Dubrovnik . Split i Dubrovnik ujedno su povezani s Italijom, brodskim linijama Split – Ancona i Dubrovnik – Bari. Udaljenost Makarske od glavnih centara u Hrvatskoj iznosi: Split 59 km, Šibenik 124 km, Zadar 186 km, Rijeka 372 km, Zagreb 480 km.
Do glavnog cestovnog ulaza u Park prirode Biokovo možete doći iz smjera:
Makarske – nakon skretanja lijevo sa Jadranske magistrale (na izlazu iz grada) na državnu cestu Makarska – Vrgorac (6 km),
Dubrovnika – Jadranskom magistralom do raskršća na ulazu u Makarsku, gdje se skreće desno na državnu cestu Makarska – Vrgorac (151 km) i
Vrgorca – državnom cestom Vrgorac – Makarska (35 km).
Od ulazne recepcije Parka (365 m nm), do najvišeg vrha Biokova – Sv. Jure (1762 m nm), saobraća se biokovskom cestom, koja je ujedno i najviša cesta u Republici Hrvatskoj. Duga je 23 km, a s obzirom da ima jednu traku sa proširenjima otprilike svakih 300 m i ima karakteristike brdske ceste, na njoj važe specifični uslovi vožnje i na njoj vozači saobraćaju na vlastitu odgovornost.


Kontakt:
Javna ustanova "Park prirode Biokovo"
Marineta – Mala obala 16
HR-21300 Makarska
E-mail: info@pp-biokovo.hr 
Web: www.biokovo.com