Park prirode
Cicelj

osnovne informacije
natrag
površina

površina

3 km²

broj posjetitelja

broj posjetitelja

0

broj posjetitelja

godina osnivanja

2018

više

Lokacija i površina

 

Park prirode „Cicelj“ nalazi se na istočnom dijelu Republike Srpske, na teritoriji opštine Čajniče. Područje leži neposredno uz grad Čajniče, istočno i južno od njega. Većim dijelom je na sjevernim stranama masiva Kovač.

Ukupna površina državnih šuma i šumskog zemljišta na prostoru Parka prirode Cicelj zauzima površinu od 185,59 ha ili 56% od ukupne površine obuhvata. Dominiraju visoke šume sa prirodnom obnovom, gdje prosječna zaliha iznosi 415 m3/ha. Prema podacima iz Šumsko-privredne osnove za privatne šume Površina privatnih šuma i ostalog privatnog zemljišta na području Park prirode Cicelj iznosi 127,19 ha ili 39 % od ukupne površine obuhvata.

 

Istorijat

Prva pravna zaštita područja Cicelj datira još iz 1969. godine kada je Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine ovo područje stavio pod zaštitu Rješenjem broj 06-31- 1/69. Sada parkom prirode „Cicelj“ upravlja ŠG „Vučevica“ Čajniče.

 

Priroda

Zaštićeno područje obuhvata središte Cicelja, čiji se krov antiklinale pruža u dužini od 1,5 km od vrha Stražica na jugu do kote na sjeveru. Tijelo je šire u sjevernom dijelu, a uže na južnom, jer je Cicelj bočna antiklinala grebena Kovača (koji se pruža u pravcu istok-zapad), iz koga „izranja“, nadnoseći se nad usječenom klisurom Janjine. Krila antiklinale Cicelja veoma su strma, naročito na sjeverozapadnoj i sjevernoj strani, gdje nagib dostiže vrletne vrijednosti (>60°). Najniža tačka nalazi se na sjeverozapadnom dijelu, gdje Janjina napušta Područje, i iznosi 768 m. Najvišu tačku predstavlja vrh Stražica (1432 m). Dakle, hipsometrijska amplituda iznosi 664 m. Ostali vrhovi su niži: Trojan (1337 m), Cicelj (1281 m) i Orlovice (990 m). Rijeka Janjina ovdje, unutar obuhvata, ima klisurasto suženje, iz koga izlazi u usku dolinu, ispod grada i dalje nizvodno. Sjeverna obala ove klisure predstavlja vulkanogenu tvorevinu, poznatu pod imenom Orlovica (Orlovačke stijene). Južno od Stražice, greben se strmo spušta prema jugu, prelazeći preko Anskih dolova na brdo Trojan, koje se diže usamljeno, na sjeveroistočnom dijelu kraške kotline tkz. Ponikve.

Od sjeverne do južne tačke, energija reljefa postepeno pada, pa je reljef veoma širokog dijapazona, od litica do ravnih livada.

Jugoistočne padine Cicelja zauzima mezoklimatski uslovljena šuma bukve i jele, bez smrče (Abieti-Fagetum), brdskog karaktera.

Unutar šume bukve i jele bez smrče (Abieti-Fagetum), po jugoistočnom rubu (Klani dolovi) nalaze se mezofilne livade Festuco-Agrostetum. Pod zastorom krošanja, rubovi ovih livada dobijaju karakter specifične prelazne vegetacije, čiji je indikator čemerika (Veratrum lobelianum Bernh. 1807). Na krčevinama nešto blažih padina istočno od vrha Cicelja, po prestanku košnje i ispaše, došlo je do niza sukcesija, preko jasike (Populetum tremulae,Populo abietum).

Prostrana šuma bukve-jele-smrče (Piceo-Abieti-Fagetum) na širem planu je najraširenija fitocenoza. Planinska klima nije ljudima nudila alternativu: kao prijeko potreban ogrjev, bukva je oduvijek imala prednost u odnosu na čamovinu. Rezultat ovog dugog i sistematskog antropogenog faktora je nastanak sekundarne tamne četinarske tajge jele i smrče (Abieti-Piceetum-moesiacum), koja danas zauzima veći prostor od iskonske šume, kao i čistih smrčevih šuma (Piceetum montanum). Krčenjem primarne šume dobijeni su acidifikovani tipovi zajednice gorskih livada Festuco-Agrostetum; na plićem zemljištu to je uslovilo razvoj livada sa čapljanom (Agrostio-Asphodeletum albae), a njihovim zapuštanjem nastadoše rubne vrištine sa borovnicom (Vaccinietum myrtilli). Pomenute livade i vrištine dobrim dijelom su krenule u vegetacijske progresije preko kleke i javora (Juniperetum communis, Junipero -  Piceetum, Aceri-Piceetum). Skupinaste sječe tajge stvarale su i dalje stvaraju ostrva nitrohigrofilne vegetacije sječina, npr. Sa velebiljem (Atropetum belladonae), volujskim okom (Telekietum speciosae) ili malinom (Rubetum idaei). Tip tajge jele sa suručicom (Spiraeo- Abietetum), zahvaljujući svom vrletnom nagibu, ostao je pošteđen bitnih izmjena (najbliži je prašumskom stanju). S druge strane, davni požari uklonili su izvorni borik (Humilo-Pinetum nigrae) sa krečnjačkih grebena i vrhova, pa na njihovom mjestu danas nalazimo travne kamenjare sa bosanskom perunikom (Potentillo-Caricetum humilis).

Gorska tajga smrče i jele (Abieti-Piceetum) daleko je najveći ekosistem Cicelja, koji je široko rasprostranjen i u široj okolini (Vučevice, Stakorine, Kovača). Predstavlja sekundarnu šumu, tj. antropogeni derivat prethodne zajednice. Gubitkom bukve, zrele forme humusa zamijenjene su sirovijim, šuma je izgubila neutrofilni karakter, što su pratile promjene florističkog sastava. Geospektar je dobio više borealnih i cirkumpolarnih geoelemenata, a cenospektar više acidofitno-oligofitnih sintaksona, na uštrb mezo-neutrofitnih. Ranije pominjanim vrstama možemo pridružiti vrste Lonicera alpigena, Monotropa hypopytis,Omalothecca sylvatica, Oxalis acetosella... Impresivna, savršeno prava stabla četinara, organski horizont od četina, eteričnim uljima oplemenjen vazduh – pružaju prepoznatljive atribute gorskih park-šuma.

 

Turizam ( turistički  potencijal )

 

  Hotelski turizam             

  Planinski turizam

  Banjski turizam (vazdušna banja)

  Adrenalinski turizam (kanjoning..)

  Dječiji i omladinski turizam, uređenje centara slobodnog vremena kao

  polufunkcionalnih cjelina sa različitim rekreativnim sadržajima, sportski i eko

 Kampovi, prostor za škole u prirodi, radionice, likovne kolonije, izletnički kroz

uređenje i opremanje izletišta, vidikovaca i rekreativnih staza, info punktovi,

Ugostiteljski sadržaji

Sportsko-rekreativni uz uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja, biciklizam, trim staze i sl.

 Kulturno-manifestacioni turizam kroz afirmaciju prirodnih i stvorenih vrijednosti područja

 Vjerski turizam

 Zip-line

Voženje kvadrova

Adrenalsike staze

 

Povezanost ( Saobraćajnice, aerodromi i sl. )

Od saobraćajnica kroz zaštićeno područje prolazi magistralni put Čajniče –Pljevlja i makadamski put kojim se dolazi do lovačke kuće na Trojanu i vrha Stražica. Put Čajniče – Pljevlja siječe istočni dio parka u dužini od oko 3 km. Makadamski put koji vodi od Stražice do Trojana na krajnjem južnom dijelu obuhvata se račva na dva kraka koji vode u okolna sela. Najblizi aerodrom se nalazi u Sarajevu na udaljenost od oko 116 km.

 

Kontakt

 

Uprava:              ŠG "Vučevica"  Čajniče

 

Adresa: Kralja Petra I oslobodioca, 13.

73280

Čajniče

Telefon:  + 387 (0) 58 315 326 

Fax:       + 387 (0) 58 315 326

Email    vucevica@sumers.org